Liceulice 115 — online izdanje

300.00 RSD

Liceulice 115: Grad i adaptacija na klimatske promene.

Dok je o klimatskim promenama do pre nekoliko godina još uvek moglo da se govori kao o mogućem scenariju koji nas očekuje ako ne smanjimo ekološki otisak, ekstremne suše, poplave, oluje i požari sada su postali realnost s kojom moramo naučiti da se nosimo. U ovom broju bavimo se klimatskom adaptacijom, koja predstavlja niz mera koje se preduzimaju radi smanjenja rizika i prilagođavanja već izmenjenim i sve ekstremnijim klimatskim uslovima.

Kategorija: ,

Liceulice 115: Grad i adaptacija na klimatske promene.

Dok je o klimatskim promenama do pre nekoliko godina još uvek moglo da se govori kao o mogućem scenariju koji nas očekuje ako ne smanjimo ekološki otisak, ekstremne suše, poplave, oluje i požari sada su postali realnost s kojom moramo naučiti da se nosimo. U ovom broju bavimo se klimatskom adaptacijom, koja predstavlja niz mera koje se preduzimaju radi smanjenja rizika i prilagođavanja već izmenjenim i sve ekstremnijim klimatskim uslovima.

  • Efekti klimatskih promena su očigledno izraženiji u gradovima. O tome kako bi gradovi trebalo da se prilagođavaju ovoj novoj realnosti, piše Predrag Momčilović.
  • Urednik sajta Klima101 Nikola Zdravković pozabavio se individualnim osećajima da „nikad nije bilo ovako“ i statistikama koje pokazuju višedecenijske promene temperature za Mediteran, Srbiju i Beograd.
  • Šta je potrebno da bi zelenilo vršilo funkciju rashlađivanja i zadržavanja viška vode, i koja je razlika između pravih zelenih oaza i zelenih laža (greenwashing), objašnjava docent na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu Ivan Simić.
  • O saobraćaju kao jednom od glavnih faktora koji doprinose klimatskim promenama, ali i jednom od preduslova za kvalitetan život u gradu, razgovarali smo sa Milošem Mladenovićem sa Alto univerziteta u Helsinkiju.
  • Koje su prednosti i prepreke za širu primenu sive vode u domaćinstvima i poljoprivredi objašnjavaju Božo Dalmacija, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, ekološka aktivistkinja Milja Vuković, i Višnja Kisić i Goran Tomka, osnivači „Šumskog univerziteta“.
  • Dragan Bulant govori tri jezika: rumunski, nemački i srpski, u slobodno vreme voli da sluša muziku i svira gitaru, a najviše mu znači kada vidi osmeh kupaca jer ga to održava da ne izgubi nadu.
  • Kako dugotrajna izloženost ratnoj retorici, policijskoj brutalnosti i nasilju prema protestantima utiču na naše mentalno zdravlje, pitali smo psihološkinju Aureliju Đan.
  • Prihvatilište za stara i odrasla lica u Beogradu zatvoreno je, a korisnici su rasejani po različitim domovima. O neizvesnosti u kojoj su se našle osobe u situaciji beskućništva piše Vuk Vučković.
  • Rubrika Enciklopedija hrabrih posvećena je Dubravki Ugrešić (1949-2023), jednoj od svetski najznačajnijih književnica sa našeg prostora, koja je zbog suprotstavljanja nacionalizmu u Hrvatskoj doživela medijski i javni progon.
  • Novo Pismo sebi mlađem piše Filip Švarm, novinar i glavni urednik nedeljnika „Vreme“.
  • Opus Slavenke Drakulić, koja kroz čitavu karijeru istražuje žensko pitanje u egzistencijalnom i političkom smislu, predstavlja Vladislava Gordić Petković.
  • Naslovna strana: Ksenija Pantelić